Biblioteka

Preporučujemo 10 filmova o ženama u borbi protiv kapitalizma i fašizma

Preporučujemo 10 filmova o ženama u borbi protiv kapitalizma i fašizma

Donosimo vam listu deset filmova o ženama koje su ustale protiv patrijarhata i kapitalizma. Bilo je teško naći filmove na ovu temu, a sa ženama u glavnoj ulozi, jer većina biografskih filmova o pojedincima ili pokretima zasniva priču o revoluciji na muškim likovima ...
Anarhizam Pola Gudmana i njegovo značenje danas

Anarhizam Pola Gudmana i njegovo značenje danas

Radikalna decentralistička politika Pola Gudmana. Najpoznatiji anarhista kontrakulture šezdesetih, Pol Gudman, istraživao je vitalno važne aspekte teorije i prakse decentralizma, zajednice, oslobodilačke tehnologije i utopijskog mišljenja ...
Dan kada su nacisti zabranili sindikate u Nemačkoj

Dan kada su nacisti zabranili sindikate u Nemačkoj

Drugog maja 1933, nakon velikih antifašističkih protesta, nemačka Nacistička partija je zabranila rad svih sindikata, zaplenila njihovu dokumentaciju, oduzela prostorije i predstavnike progonila i strpala u logore i zatvore ...
Rat je trajao do 15. maja 1945.

Rat je trajao do 15. maja 1945.

Jugoslovenska armija je od septembra 1944. do marta 1945. odigrala značajnu ulogu, sprečavajući nemačku Armijsku grupu E iz Grčke da se uključi u sprečavanje velikog prodora Crvene armije u južnu Mađarsku ...
Prvi maj: Ni jedno pravo nije nam poklonjeno

Prvi maj: Ni jedno pravo nije nam poklonjeno

Eto, zato obeležavamo Prvi maj. To je dan kada je radništvo izašlo na ulice da traži svoja prava, ne oslanjajući se na političare i pravosudni sistem, shvatajući da će se osloboditi samo ili se neće osloboditi uopšte ...
Kornelijus Kastorijadis: Samoupravljanje i hijerarhija

Kornelijus Kastorijadis: Samoupravljanje i hijerarhija

Samoupravljanje i hijerarhija plata i prihoda. Ne postoje objektivni kriterijumi koji opravdavaju uspostavljanje hijerarhije zarada. Kao što samoupravno društvo nije kompatibilno sa hijerarhijom naređivanja, isto tako nije kompatibilno ni sa hijerarhijom plata i prihoda.  ...
Imanuel Volerstin: Antisistemski pokreti, nekad i sad

Imanuel Volerstin: Antisistemski pokreti, nekad i sad

Dok se njihova politička moć postepeno povećavala od tog perioda, oni su još uvek izgledali kao relativno slabi sve do 1945. godine. Zato je donekle začuđujuće da su vertikalni antisistemski pokreti u periodu 1945–1970. zapravo uspeli da postignu prvi od dva koraka ...
Džon Holovej: Dvanaest teza o menjanju sveta bez preuzimanja vlasti

Džon Holovej: Dvanaest teza o menjanju sveta bez preuzimanja vlasti

Misao, da bi bila dosledna kriku, mora biti negirajuća. Ne želimo da razumemo svet, već da ga negiramo. Cilj teoretisanja jeste da se svet konceptualizuje negativno, ne kao nešto odvojeno od prakse, već kao momenat prakse, kao deo borbe za menjanje sveta i njegovo pretvaranje u mesto prikladno za ljudski život ...
Dejvid Grejber: Fragmenti anarhističke antropologije

Dejvid Grejber: Fragmenti anarhističke antropologije

U stvari, kao što antropolozi znaju, skoro svaka ljudska zajednica koja mora da donosi grupne odluke koristila je neku varijaciju onoga što ja nazivam „procesom zasnovanim na konsenzusu” – zapravo, svaka koja se na neki način ne oslanja na tradiciju antičke Grčke ...
Abdulah Odžalan: Demokratski konfederalizam

Abdulah Odžalan: Demokratski konfederalizam

Država će biti prevaziđena onog trenutka kada demokratski konfederalizam dokaže da ima kapacitet za rešavanje društvenih problema. To, međutim, ne znači da se moraju prihvatiti napadi nacionalnih država. Demokratske konfederacije će u svakom trenutku zadržati samoodbrambene snage ...
Eriko Malatesta: Protiv Ustavnotvorne skupštine kao protiv diktature (1930)

Eriko Malatesta: Protiv Ustavnotvorne skupštine kao protiv diktature (1930)

Naravno, pošto smo relativno mala manjina, sasvim je moguće, pa čak i verovatno, da će sledeći preokret završiti sazivanjem Ustavotvorne skupštine. Međutim, to se neće dogoditi uz naše učešće i saradnju ...
Od demokratije ka slobodi - 6. deo

Od demokratije ka slobodi – 6. deo

Klasična odbrana demokratije je da je to najgori oblik vladavine - ako ne računamo sve ostale. Ali ako je vladavina problem sama po sebi, moramo da krenemo ispočetka. Zamisliti čovečanstvo bez vlasti je ambiciozan poduhvat; dva veka anarhističke teorije samo su zagrebala površinu ...
Eriko Malatesta: Demokratija i Anarhija (1924)

Eriko Malatesta: Demokratija i Anarhija (1924)

Za mene nema sumnje da je i najgora demokratija uvek bolja, makar sa edukativne tačke gledišta, od najbolje diktature. Naravno, demokratija, takozvana vladavina naroda, je laž - ali laž uvek pomalo obavezuje lažova i ograničava njegovu samovolju. Naravno “suvereni narod” je samo karikatura suverena, sa krunom i skiptrom od papira ...
Od demokratije ka slobodi – 5. deo

Od demokratije ka slobodi – 5. deo

Imaju li decentralizovane mreže šansu protiv centralizovanih struktura moći? Ako nemaju, onda je cela diskusija besmislena, jer će svaki pokušaj eksperimentisanja sa decentralizacijom biti ugušen od strane centralizovanijih rivala ...
Od demokratije ka slobodi – 4. deo

Od demokratije ka slobodi – 4. deo

Ako su zajednički imenitelji demokratske vladavine građanstvo i policija – najradikalnija demokratija bi proširila te kategorije tako da uključe čitav svet: U takvom idealnom demokratskom društvu svaka osoba bi bila građanin, a svaki građanin bi bio policajac ...
Zašto anarhistkinje i anarhisti ne glasaju (1913)

Zašto anarhistkinje i anarhisti ne glasaju (1913)

Ne glasajte! Umjesto da prebacujete obranu vlastitih interesa na druge, učinite nešto sami za sebe. Umjesto da pokušate izabrati savjetodavce koji će vas voditi u buduće akcije, učinite stvari sami, i učinite ih sada! Motivirani ljudi neće dugo uzaludno tražiti mogućnost djelovanja ...
Od demokratije ka slobodi - 3. deo

Od demokratije ka slobodi – 3. deo

Bitna razlika nije između demokratije i države, već između vladavine i samoopredeljenja. Vladavina je vršenje vlasti nad datim prostorom ili građanstvom: bilo da je proces diktatorski ili participativan, krajnji rezultat je nametanje kontrole ...
Beda studentskog života

Beda studentskog života

Pored Bede studentskog života i uvodnog članka SI, u dodatku ovog izdanja možete naći našu kratku polemiku koja se tiče pojma „ukidanja rada“, jednog relativno apstraktnog koncepta koji se nameće pri kraju glavnog teksta ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Fabrički komiteti u ruskoj revoluciji

Moramo dokumentovati i prikazati onu skrivenu stranu revolucije, onaj proces koga je anarhistički istoričar ruske revolucije Voljin, nazvao „nepoznatom revolucijom“, u kome su se milioni običnih ljudi – radnika, radnica i seljaka – ulaganjem svojih sopstvenih sposobnosti i energije, potpuno autonomno, upustili u izgradnju novog sveta prema sopstvenom nahođenju ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Karl Marks: Otuđeni rad

Time što otuđeni rad čoveku oduzima predmet njegove proizvodnje, oduzima mu njegov rodni život, njegovu stvarnu rodnu predmetnost i pretvara njegovo preimućstvo nad životinjom u štetu time što mu se oduzima njegovo vanorgansko telo, priroda ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Statut fabričkih komiteta

DODATAK II Centralni savet fabričkih komiteta. Statut fabričkih komiteta (Nacrt izradio Centralni savet fabričkih komiteta početkom 1918. godine) A. Zadaci, sastav i organi fabričkih organizacija ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

G. P. Maksimov: Kontra-revolucija i Sovjetski Savez

Kontra-revolucija nastupi, tvrde nam, sa padom partije i klase koje vode revoluciju, sa pobedom umerenije partije, sa likvidacijom revolucionarnih dostignuća. Ovo poslednje se obično identifikuje sa padom vladajuće partije kao što je slučaj sa padom jakobinske vlasti ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

G. P. Maksimov: O sindikatima i fabričkim komitetima

O sindikatima i fabričkim komitetima. G. P. Maksimov (Prvi put objavljeno na ruskom u Голос Труда, avgust 1917.) ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

G. P. Maksimov: Sindikalisti u Ruskoj revoluciji

Na prvoj Sve-ruskoj konvenciji poštanskih i telegrafskih radnika, anarho-sindikalisti su ostvarili jak uticaj: više od polovine delegata ih je sledilo. (Glavni anarho-sindikalistički radnici u ovom sindikatu su bili Mihalev, Bondarev i drugi ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

R. M. Jones: Fabrički komiteti u ruskoj revoluciji

Fabrički komiteti su shvatili potrebu za koordinacijom aktivnosti van okvira pojedinačnih fabrika. Koraci ka centralizaciji[Ovde je potrebno objasniti šta u ovom slučaju znači reč centralizacija ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

„Ukidanje rada“ ili ukidanje otuđenog rada?

„Rad je prisilni rad, odnosno prinudna proizvodnja [...] nametnuta ekonomskim ili političkim sredstvima.“ Problem je u tome što on izjednačava apstraktni i otuđeni rad, pa je dužan da potvrdi: „Ali svako stvaranje nije rad.“ Zato „ukidanje rada“ u krajnjem slučaju znači ukidanje otuđenog rada, ali ne i „stvaranja“. Promašaj ovakve definicije ne leži samo u semantičkom nesporazumu, nego ima dublje ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Strazburška sekcija Saveza studenata: Beda studentskog života

BEDA STUDENTSKOG ŽIVOTA razmatrana u njenim ekonomskim, političkim, socijalnim, psihološkim, seksualnim i posebno intelektualnim aspektima, uz skroman predlog za njeno ukidanje. Strazburška sekcija Saveza studenata (AFGES) ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Naši ciljevi i metodi u Strasburškom skandalu

Kao odgovor na svakakve dezinformacije plasirane od strane novinara, univerzitetskih zvaničnika, pa čak i od strane jednog broja nemislećih studenata, ovde ćemo detaljno objasniti kakve su bile okolnosti našeg angažmana, koji su nam bili ciljevi, te koje metode smo smatrali odgovarajućim ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Karl Marks: Predgovor za „Prilog kritici političke ekonomije”

Ova skica o toku mojih studija u oblasti političke ekonomije treba da dokaže samo to, da su moja shvatanja, ma kako se o njima sudilo, i ma koliko da su malo u skladu sa zainteresovanim predrasudama vladajućih klasa, rezultat savesnog i dugogodišnjeg istraživanja. Ali na ulazu u nauku, kao na ulazu u pakao, mora se postaviti zahtev: ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Karl Marks: Najamni rad i kapital

Rad nije bio uvek najamni rad, tj. slobodan rad. Rob svoju radnu snagu nije prodavao gospodaru, isto tako kao što ni vo ne prodaje svoj rad seljaku ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Fabrički komiteti u ruskoj revoluciji – Predgovor

Ovde vam pored Fabričkih komiteta u ruskoj revoluciji (Rod M. Džouns) i Sindikalista u ruskoj revoluciji (G. P. Maksimov) donosimo dva kratka članka pomenutog Maksimova kao i Nacrt Statuta fabričkih komiteta, jedan istorijski izvor neprocenjive važnosti, za ovu priliku preveden na naš jezik, koji u potpunosti prikazuje kreativne sposobnosti ruskog proletarijata onog vremena ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Beda studentskog života – Predgovor

Značaj pamfleta Beda studentskog života Situacionističke internacionale (SI), ovih dana kada se u progresivnim krugovima tako često govori o događajima od pre četrdeset godina, lako se da zanemariti ...
Demokratija je bankrot (2016)

Demokratija je bankrot (2016)

Zašto nas je demokratija izneverila? Da li su za to krivi partijski kadrovi, izborna komisija, nameštanje rezultata glasanja - neke od stvari koje bi se ispravile reformom izbornog sistema? To ne bi objasnilo zašto smo i dalje razočarani rezultatom, čak i kad “naš” favorit pobedi ...
Od demokratije ka slobodi - 2. deo

Od demokratije ka slobodi – 2. deo

Kada bogati i moćni vide da se njihovi interesi dovode u pitanje kroz institucije demokratije, ne prezaju da suspenduju zakon kako bi se obračnuali sa ovim problemom – o čemu svedoče jezive sudbine braće Graki u starom Rimu i Salvadora Aljendea u savremenom Čileu. U okviru države vlasništvo je uvek imalo prednost u odnosu na demokratiju ...
Od demokratije ka slobodi - 1. deo

Od demokratije ka slobodi – 1. deo

Ključno pitanje koje postavlja tekst Od demokratije ka slobodi je: Da li je demokratska vladavina deo rešenja ili deo problema? ...
Ne glasaj – organizuj se! (2012)

Ne glasaj – organizuj se! (2012)

Bojkotom izbora, i borbenim organizovanjem protiv svakodnevnog izrabljivanja na našim radnim mestima poslaćemo jasnu poruku političarskoj gamadi ...
Paskvale Binaci: Zašto ne glasamo (1909)

Paskvale Binaci: Zašto ne glasamo (1909)

Prenosimo tekst „Zašto ne glasamo“ iz 1909, italijanskog anarhiste Paskvala Binacija, u kojem je na jednostavan, razumljiv i konkretan način objašnjena anarhistička antiparlamentarna pozicija ...
Ne glasaj! (2012)

Ne glasaj! (2012)

Ne treba nam promena vlasti – treba nam korenita promena društva! Borba za bolje sutra počinje borbom za bolje danas! ...
Bojkot izbora? Nije dovoljno! (2012)

Bojkot izbora? Nije dovoljno! (2012)

Bojkot izbora ne mora biti znak apatije i depolitizacije stanovništva, kako bi hteli da nas ubede cinični liberali i socijaldemokrate, jer osim pasivnog bojkota postoji i aktivni bojkot ...
Dan kada su radnici preuzel Sijetl - 6. februar 1919.

Dan kada su radnici preuzeli Sijetl – 6. februar 1919.

6. februara 1919. organizovan je jedan od najupečatljivijih štrajkova u istoriji SAD: generalni štrajk u Sijetlu. Skoro 100.000 mašina je prestalo da radi u znak podrške radnicima brodogradilišta koji su prvi stupili u štrajk ...
Dan kada su u Glazgovu radnici pobedili policiju, 31. januar 1919.

Dan kada su u Glazgovu radnici pobedili policiju, 31. januar 1919.

U Glazgovu su 31. januara 1919 radnici štrajkovali i borili se protiv policije u centru grada, da bi ubrzo na ulice bila poslata i vojska - da uspostavi red ...
Šta je nacionalizam?

Šta je nacionalizam?

U međunarodnom kontekstu, nacionalizam je suštinski jedna krajnje reakcionarna ideološka odrednica kojom se služe kapitalisti kako bi otupeli oštricu klasne borbe radnog naroda, veštačkim podelama među radništvom planete Zemlje, po nacionalnoj osnovi ...
Nisam terorista, branio sam radnike

Nisam terorista, branio sam radnike

Edin Begzić, sin bivšeg radnika uništene kompanije Primorka iz Bara je 28. decembra rano ujutru došao do filijale NLB banke u ovom gradu i polepio izloge banke sa natpisima koji na engleskom i srpskom pozivaju banku da vrati ukradene pare radnicima Primorke ...
Uvod u kapitalizam

Uvod u kapitalizam

Da bismo mogli da gradimo borbeni, antikapitalistički pokret potrebno je da razumemo kako kapitalizam funkcioniše i zato prenosimo ovaj odličan video u produkciji libcom.org ...
Kako su radnice i radnici grčkog dnevnog lista Elefterotipija 2011. preuzeli svoje novine

Kako su radnice i radnici grčkog dnevnog lista Elefterotipija 2011. preuzeli svoje novine

Preko 800 radnica i radnika, od novinarki do čistačica, tehničkog osoblja i stažista je nakon stupanja u štrajk rešilo da će pokrenuti sopstvene novine, samoupravne na principima direktne demokratije pod nazivom Radnici Elefterotipije ...
Emil Puže: Sabotaža

Emil Puže: Sabotaža

Radnička sabotaža je inspirisana plemenitim i humanim principima. Ona je odbrambeni štit protiv lihvarstva i mučenja koje sprovode gazde; ona je oružje obezvlašćenog koji, boreći se za održanje svog života i života svoje porodice, takođe želi poboljšanje društvenog položaja svoje klase, i njeno oslobođenje od eksploatacije koja je guši i gazi ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Emil Puže: Osnove sindikalizma (1908)

Ideje prethodnika i prethodnica sindikalizma nisu bile rezultat hipotetičkog sistema razvijenog u nečijem umu i nepotkrepljenog praktičnim proverama; naprotiv, one slede iz proučavanja istorijskih događaja i njihove jasne interpretacije. Možemo da kažemo da su te ideje rezultat celog veka sukoba između radničkih i srednjih klasa ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Petar Kropotkin: Sistem nadnica

Potpuno isto važi i za sistem nadnica. Pošto su proglasili ukidanje privatnog vlasništva i preuzimanje sredstava za proizvodnju u kolektivno vlasništvo, kako je moguće da i dalje održavaju postojanje nadnica u bilo kom obliku? ...
Ema Goldman: Francisko Ferer i moderna škola

Ema Goldman: Francisko Ferer i moderna škola

Francisko Ferer je bio isplanirao svoj životni rad; mogao je sve da izgubi i da ne dobije ništa osim propasti i nesreće, da je pružio pomoć izbijanju pobune ...
Artur Dž. Miler: Kako omogućiti anarhističku revoluciju?

Artur Dž. Miler: Kako omogućiti anarhističku revoluciju?

Brošura „Kako omogućiti anarhističku revoluciju?” predstavlja krajnje zanimljivo štivo. Autor se ovde na interesantan način upušta u konkretizaciju teorijskih i praktičnih postavki anarhizma, za šta mu se mora odati dužno priznanje, jer takvi pokušaji isuviše često završavaju u nerealnim maštarijama, te mogu, u inat svojim namerama, biti kontraproduktivni – a to ovde nikako nije slučaj ...
Emil Puže: Direktna akcija

Emil Puže: Direktna akcija

Direktna akcija je simbol revolucionarnog sindikalizma u akciji. Ova formula predstavlja dvostruku borbu – protiv eksploatacije i ugnjetavanja ...
Din Spejd: Solidarnost, a ne milostinja

Din Spejd: Solidarnost, a ne milostinja

SOLIDARNOST, A NE MILOSTINJA. Uzajamna pomoć za mobilizaciju i preživljavanje. Din Spejd ...
tekstilne radnice zaustavile Njujork

23. novembar 1909 – Dan kada su tekstilne radnice zaustavile Njujork

U prvom mesecu štrajka uhapšene su 723 radnice. Gazde su unajmiljivale prostitutke kako bi se rugale štrajkačicama, pošto su znali da su se radnice plašile brutalnog života na ulici, sudije i policijaci su ih seksualno uzmeiravali i pretili zatvorskim kaznama koje su izricali ...
Štrajk radnika Forda 1961. zbog skraćenja pauze za čaj

Štrajk radnika Forda 1961. zbog skraćenja pauze za čaj

Radnici i radnice Forda u Velikoj Britaniji 30. oktobra 1961. pokrenule su štrajkačku akciju zbog odluke uprave o smanjenju trajanja pauze za čaj sa deset na pet minuta.  ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Generalni štrajk

Generalni štrajk omogućava potpunu blokadu sistema, i zbog toga predstavlja jedan od najborbenijih i najefikasnijih oblika direktne akcije ...
Petar Kropotkin: Sindikalizam i anarhizam

Petar Kropotkin: Sindikalizam i anarhizam

Radnice i radnici shvataju da moraju da oslobode same/i sebe – parlament ih ne može osloboditi. Očigledno, to još uvek nije anarhizam. Mi idemo dalje ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

ANARHIZAM (od grčkih reči ἀν (an) i ἀρχή (arhe), odsustvo vlasti, autoriteta) je naziv dat principu ili teoriji života i ponašanja u kom je društvo zamišljeno bez vlasti – u takvom društvu harmonija se ne postiže potčinjavanjem zakonu, ili poslušnošću prema bilo kakvom autoritetu, već slobodnim dogovorom, koji se zaključuje između različitih teritorijalnih i profesionalnih grupa, i koji se slobodno ...
Petar Kropotkin: Odrednica Anarhizam u enciklopediji Britanika (1910)

Petar Kropotkin: Anarhija

Anarhija nikada nije bila ideal vladajućih klasa. Ali zato je često bila više ili manje svestan ideal masa ...